Dunja je veliki probirač zemljišta. Najbolje uspeva na propustljivim , ocednim, rastresitim, plodnim i dubokim zemljištima. Isuviše krečna zemljišta sa preko 5% kreča su nepogodna za dunju, jer na takvim zemljištima pati od hloroze. Dunji takođe ne odgovaraju suvise vlažna i hladna, zaslanjena i zabarena zemljišta. Dunja dobro podnosi sušu. Prevelika vlažnost vazduha negativno utiče na kvalitet plodova. Koren dunje žiličast većim delom se razvija u gornjem sloju zemljišta do dubine od 30cm.
Najpoznatije štetočine dunje su: Pepelnica dunje, lisna crna pegavost dunje, smeđavost lista dunje, trulež plodova. Dunja se kalemi na dunju MA ili BA 29 (pored toga može se kalemiti na podlogama belog gloga i oskoruše). Dunja okalemljena na podlogama MA ili BA 29 se sadi na rastojanju 4m x 1,5-2m. Prvi broj označava razmak između redova, a drugi izmedju stabala. Za dunju okalemljenu na sejancu rastojanje je nešto veće i iznosi 4m x 4m. Dunja je odavno poznata I gajena vocna vrsta kod nas,od davnina se sporadicno gaji na okucnicama I kao pojedina pojedinacna stabla ,poznato je da se dunja moze dugo cuvati u kucnim uslovima pa je nekada bila uz jabuke, kruske, i musmule jedino zimsko voce u nasim domovima.Da nezanemarimo da je dunja bila i neka vrsta osvezivaca prostora “dunja sa ormana“ ili cuvena “dunja u fijoci“….Osim za svezu upotrebu dunja se koristila i koristi za rakiju –dunjevacu-koja je rame uz rame sa najvecim sveckim brendovima jakih pica,ili pak za slatka,dzemove,sokove…
Ukusu dunje nije odolela ni preradjivacka industrija koja proizvodi dosta konditorskih proizvoda u čijem sastavu je dunja, sokovi, marmelade,kolači, kašice,….
No poražavajući podatak da se dunja gaji u Srbiji gaji tek na 0,8% povrsine pod vocem i to gotovo samo u ekstezivnim zasadima koji daju prinose daleko manje od bijoloske mogucnosti dunje.
Čuvanje voća u hladnjačama u prvom redu jabuka i kruška i ostale vrste i južno voće postale su konkurencija dunji u zimskim mesecima ali ipak dunja ima neosporno mesto u potražnji voća u srbiji.
Na smanjene površine dunje najviše su uticale bolesti dunje i sortiment, kod nas se tradicjonalno gaje sorte dunja(leskovačka)i dunjac(vranjska) one su jako neotporne na erviniju, a i na moniliju, koje desetkuju dunju u zasadima, a i sorta dunjac jako je losa za svezu upotrebu jer u plodu ima takozvane drvene celije koje mu daju tvrdu i zrcavu reksturu i strukturu ploda…
Nasuprot njima u novije vreme pojavile su se nove sorte dunja (trijumf,hemus,i asinica)stvorene u Bugarskoj u Plovdivu ,koje su otporne na erviniju I imaju dobre konzumne osobine,ukus I miris, kvalitet i dobru u stalnu rodnost.Sve tri sorte imaju kapacitet za visoku rodnost I dobar kvalitet ako se gaje pravilno u intezivnim zasadima.