Značaj i uloga rezidbe voćaka
Prof. Dr Radisav Blagojević
Master inž. Vladimir Božić
Dipl. Ing. Spec. Nebojša Filipović
Treba, takođe, imati u vidu, da bi rezidba voćaka imala svoje pozitivno dejstvo mora se voditi računa o tome kako se ispoljavaju osobenosti sorte u datim uslovima. Iako su osobenosti sorte i vrste uglavnom biološki, nasledno uslovljeni, ipak činioci sredine mogu delovati da se na drugačiji način izraze razna svojstva vrste i sorte. Prema tome, i rezidba voćaka mora imati unekoliko i regionalne specifičnosti. Zato se nikada ne treba slepo upravljati samo prema opštim načelima, već treba ta načela stalno proveravati u praksi, prilagođavati datim uslovima, poboljšati i usavršiti.
Rezidba voćaka mora se podešavati prema periodu razvitka voćaka, obliku krune i visini stabla. Sve do početka plodonošenja rastenje voćaka je manje više bujno. Mladari rastu uspravno. Rodni pupoljci počinju se obrazovati, po pravilu, pri dnu grančice i najmanje bujnim delovima krune. Sa povećanjem plodonošenja, grane dobijaju sve položeniji pravac pružanja, kruna se širi sa sta- renjem voćaka, slabi prirast, a kad voćke u znatnoj meri ostare, tada se samo podmlađivanjem može izazvati obnavljanje rodnog drveta i produženje perioda plodonošenja.
Rodni pupoljci se obrazuju pretežno na kratkim grančicama, dok dugačke grančice, jače bujnosti ostaju, po pravilu, duže vremena nerodne. Bujnost voćaka zavisi od položaja grana, s tim u vezi je i slabija ili jača ishrana voćaka. Što su grančice uspravnije, sve jače se razvijaju.
Izdavač:
Kancelarija za program podrške u privatnom sektoru za podršku sektoru voćarstva i bobičastog voća u Južnoj Srbiji