Voćne sadnice - Kruševac

Gajenje grožđa (Vinove loze)

Na kvalitet grožđa i prerađevine od grožđa utiču brojni faktori: sorta, lozna podloga, klimatski uslovi, zemljišni uslovi, sistem gajenja, primenjene agrotehničke mere i dr. Sorta je osnov kvaliteta grožđa a samim tim i prerađevina od njega. Iz različitosti sorti proistekle su i podele na različite kategorije. Kriterijumi za kvalitet grožđa različiti su kad su u pitanju vinske i stone sorte.

Klimatski uslovi u kojima se gaji jedna sorta mogu   biti odlučujući za ispoljavanje njenog kvaliteta. Kompleks termičkih, svetlosnih i hidroloških uslova doprinosi poboljšanju sortnih karakteristika u smislu kvaliteta grožđa. Brojni su primeri da ista sorta u različitim klimatskim uslovima ispoljava vrlo različit kvalitet grožđa. Na kvalitet grožda i proizvoda od grožđa utiče i zemljište. Zemljište kao glavni izvor hranljivih materija i vode je sredina iz koje vinova loza crpi neophodne količine i ugrađuje u svoje plodove – grožđe.

Zemljište različitih fizioloških svojstava, plodnosti i mehaničkog sastava u skladu sa svojim osobina ma utiče na kvalitet grožđa a samim tim i na kvalitet vina, kao glavnog proizvoda od grožđa. Tako, na primer zemljišta lakšeg mehaničkog sastava povoljnija su od zemljišta težeg. Peskovita zemljišta utiču na povećanje kvaliteta grožđa, a naročito su povoljna za gajenje belih vinskih sorti.

Tamnija zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,a zemljišta rude i crvene boje takođe utiču na obojenost crnih vinskih sorti. Primena svih agro tehničkih mera ima svoj uticaj na kvalitet grožđa i vina. Poseban uticaj imaju mere zrele i zelene rezi- dbe, đubrenje, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetočina, način i održavanje zemljišta i dr.

Niski uzgojni oblici usled povoljnijeg toplotnog režima u prizemnim slojevima vazduha omogućuju veće nakupljanje šećera, bolji kvalitet grožđa.

Niski uzgojni oblici nisu povoljni za stone sorte jer veliki grozdovi dodiruju zemljište, te se lako prljaju i vrlo brzo kontaminiraju. Opterećenje čokota rodnim okcima rezidbom na zrelo ima znatan uticaj na ispoljavanje kvliteta grožđa. Suviše malo kao i preveliko opterećenje negativno utiče na kvalitet grožđa. Malo opterećenje, pre svega, negativno utiče na ostvareni prinosgrožđa. Naravno, manji prinos grožđa kod istih sorti dovodi do poboljšanja kvaliteta ali se onda postavlja pitanje eko nomske opravdanosti gajenja. Prevelik prinos neminovno dovodi do pada kvaliteta grožđa i vina.. Ipak je opadanje kvaliteta pri povećanju prino – sa sporije kod visokokvalitetnih i kvalitetnih sorti u odnosu na sorte slabijeg kvaliteta.
Navodnjavanjem se obezbeđuje neophodna količina vode za odvijanje svih životnih procesa vino ve loze. To je naročito važno u mesecima sa deficitom vlage. Intenzivirajući fiziološke procese, čiji intenzitet u slučaju nedostatka vode naglo opada, navodnjavanjem se direktno utiče na sintezu šećera, aromatičnih i drugih materija.
Ishrana vinove loze ima neposredan uticaj na kvalitet grožda i proizvoda od grožđa. Primena optima lnih količina makro i mikro elemenata direktno uti če na kvalitetgrožđa. Veliki uticaj na sadržaj šeće ra u groždanom soku naročito ispoljavaju makro elementi: azot, kalijum i fosfor a takođe i mikroele- menti: bor, cink, mangan, molibden i bakar. Pravilna ishrana vinove loze povoljno utiče i na sadržaj mineralnih, bojenih i aromatičnih materija u grožđu. Tako,na primer pravilna upotreba odredjenih količina elemenata mineralne ishrane doprinosi povećanju belančevinastih i nebelančevinastih materija, zatim utiče na intenzitet i ujednače – nost rasporeda bojenih materija i dr. Na sadržaj bojenih materija naročito utiču fosfor, kalijum, kalcijum i magnezijum, takođe i bor, mangan,  bakar, cink i molibden. Na prisustvo aromatičnih materija u grožđu naročit uticaj ispolja- va fosfor, kalcijum, kalijum i magnezijum. 

Na kvalitet grožđa a kasnije i na kvalitet prerađevina naročit uticaj ispoljavajunačin i vreme berbe grožda. Mehanizovana berba vinskog grožđa, ukoliko mašine nisu tehnički usavršene, mogu imati i negativan uticaj na kvalitetgrožđa i vina. Međutim, ona postaje nemino vnost u područjima gde je osetan nedostatak Ijudske radne snage.

Prerana kao i poznija berba grožđa tako đe mogu imati negativan uticaj na kvali tet grožđa i proizvoda od grožđa.

Prerana berba
 onemogućava ispoljavanje sortnih karakteristika u smislu sadržaja šećera, ukupnih kiselina, bojenih i aromatičnih materija.

Prekasnom berbom, sem ako je to planski predvideno mnogo se gubi, pre svega, na prinosu gro žđa. Koncentracija šećera se povećava, ali se remete sadržaj ukupnih kiselina i sadržaj brojnih aro matičnih materija.

Otuda,odredivanju vremena berbe mora se posvetiti posebna pažnja i to u smislu blagovreme nog započinjanja i završetka berbe, zatim i u pogledu organizacije berbe, kako bi obrano grožđe što pre stiglo do preradnih kapaciteta.   

Grožđe namenjeno proizvodnji vrhunskih vina treba brati kada sadrži 22% šećera i 6-8 g/l ukupnih kiselina. Za spravljanje kvalitetnih vina grožđe mora da sadrži 18-22% šećera i 5-7 g/l ukupnih kiselina, a grožde sorti za spravljanje stonih vina mora sadržati oko 18% šećera i 5-8 g/l ukupnih kiselina.

Grožđe koje je namenjeno proizvodnji stonih vina obično ima nedovoljnu količinu šećera dok je sadržaj ukupnih kiselina premali ili vrlo visok.

Za proizvodnju destilata koristi se grožđe sa povišenim sadržajem kiselina, bez izraženog mirisa, neutralnog ukusa i sa manjim sadržajem šećera u širi.




Scroll